Nezakcij je najznačajniji arheološki lokalitet na čitavom istarskom poluotoku. Prostrana i masivna nezakcijska gradina oblikovana je u brončano doba.

Nezakci je je bio glavni grad Histra te političko i vjersko središte plemenskog saveza Histra. Ovdje se 177. pr. Krista odigrala odlučujuća bitka izmedu Rimljana (brojčano nadmočnih) i Histra. Kako bi izbjegao neprijateljevim šakama, Epulon (kralj Histra) se navodno bacio na mač i tako poginuo. Njegovi su se vojnici poveli za tim primjerom. Nakon rimskog osvajanja Nezakcij je postao vojnom izvidničkom postajom na cesti koja je od Pule, prolazeći kroz Ližnjan, vodila prema Labinu i Liburniji. Nalazi izneseni na svjetlost dana potječu iz razdoblja izmedu XI i VII st. pr  Krista.  Iz pretpovijesnog razdoblja sačuvana je nekropola, temelji zidina i jarka. Rimskom razdoblju pripadaju forum, terme, ceste za vodu, vrata i ostaci triju hramova. Lako se razaznaju ruševine dviju velikih bazilika, pravokutnih i usporednih, ranokršcanskih (V st.). Na lokalitetu postoji i mali muzej. Veći dio nalaza (urne, vaze, uljanice, keramika, stakleni lakrimariji) čuva se u Arheološkom muzeju u Puli. Među nalazima ima i predmeta proizvedenih u Grčkoj i Apuliji.